|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
<< natrag
print
e-mail
print
e-mail
Povijest društva (1) 30 godina ludbreškog KUD-a "Anka Ošpuh"Piše: Milivoj Dretar, prof. - objavljeno u Podravskom zborniku, 2006) Društveni život Ludbrega oduvijek je bio bogat. Iako se radi o malom gradiću, u kojem je poljoprivredno stanovništvo prevladavalo sve do šezdesetih godina 20. stoljeća, gradska kronika zabilježila je niz kulturnih, dobrotvornih i gospodarskih udruženja. 1869. je osnovan Ludbreški vatrogasni zbor, 1878. se uzima kao godina početka rada lokalnog Crvenog križa, 1885. formirana je ludbreška podružnica Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva,1886. Ludbreško pčelarsko društvo, 1904. organizirana je "Hrvatska pučka knjižnica i čitaonica", 1908. osnovano je pjevačko društvo "Podravina". Kasnije su osnovan i Salonski orkestar, Teniski klub, Hrvatski sokol, Chewra kadischa, Sportsko društvo... Žene osnivaju vlastite, ženske organizacije većinom karitativnog tipa. U Ludbregu ih djeluje nekoliko, a osnivaju se i po selima, poput "Hrvatskog srca", "Seljačke sloge", "Katoličke žene". Povrh dobrotvornog i prosvjetnog rada, članovi tih društva često nastupaju i u diletantskim, pjevačkim ili folklornim izvedbama. Izvode se narodne pjesme i plesni prikazi tog kraja koji su najčešće bili vezani za svadbene i pokladne običaje. Aktivno razdoblje je bilo nakon Drugog svjetskog rata kada se u svakom većem selu osnivaju kulturna društva koja njeguju i folklor. Tako je 1947. u Kutnjaku organizirana folklorna grupa, 1945. novoosnovano KPD "Braća Kavurić" iz Martijanca ima i folklornu sekciju, a slične se osnivaju i Svetom Đurđu, Sesvetama Ludbreškim, Dubovici, Vrbanovcu. Ostala je zabilježena pjesma "Žena pasla racice" koju je 1957. izvela folklorna grupa iz Sesveta na smotri u Ludbregu. Dugu folklornu tradiciju imala su udruženja u bukovečkom kraju, a posebno treba istaknuti RKUD "Franjo Gaži" koje je osnovano 1952. Voditelji društava često su bili prosvjetni radnici ili orguljaši jer posebno glazbeno obrazovanih ljudi nije bilo mnogo. U Ludbregu folklorne grupe nemaju kontinuitet rada jer se zbog slabijeg odaziva društva često raspadaju. Sam Ludbreg je oduvijek slovio kao više "gospodsko" mjesto pa omladini folklor nije bio atraktivan poput pjevačkog zbora, limene glazbe ili sportskih klubova. No nakon rata djelovala je folklorna grupa o kojoj nije ostalo mnogo zapisa. Poznato je samo da su uspjeli pribaviti 12 kompleta starih i vrlo vrijednih moslavačkih nošnji. Nakon raspada folklorne sekcije, nošnje su pohranjene u ludbreškoj osnovnoj školi. Kasnije su te nošnje činile jedinu imovinu koje je novoosnovano društvo dobilo u nasljeđe. Nedostatak folklornog društva u Ludbregu se itekako osjećao te je postojalo nekoliko inicijativa da se rad sekcije obnovi. Posebno su se oko toga angažirale radnice aktiva žena ludbreških tvornica "Varteks" i "Budućnost". Dvadeset i dvije žene pristupile su organiziranju rada kulturno-umjetničkog društva, a 9. srpnja 1976. održana je osnivačka skupština novog Društva. Prihvaćeno je da se KUD nazove imenom Anke Ošpuh, poznate partizanke koja je poginula 1944. Skupštinu je svojom nazočnošću uveličao Ankin brat, Josip Ošpuh, koji je KUD-u poklonio sliku svoje sestre. Iz statuta Društva mogu se izdvojiti sljedeći segmenti: "... čl. 1 Kulturno umjetničko društvo "Anka Ošpuh" u Ludbregu samostalna je i samoupravna društvena organizacija za unapređenje kulturne i prosvjetne djelatnosti ... čl. 5 Društvu je cilj i zadatak da svestrano razvija i unapređuje kulturnu i umjetničku djelatnost među građanstvom i omladinom; njeguje i propagira kulturno umjetničko stvaralaštvo svog kraja i naroda ..." Za prvu predsjednicu KUD-a izabrana je Biserka Pokos, a tajnicu Nada Crnković. Voditeljice folklorno-muzičke sekcije su bile Ljubica Hranić i Ružica Špikić, a tokom iste godine KUD-u se priključuje dramsko-recitatorska sekcija tvornice "Razvitak" pod vodstvom Mirjane Bošnjak. Početak novoosnovanog društva je bio težak. Nisu postojala gotovo nikakva financijska sredstva te nije bilo vlastitih prostorija pa se je uvježbavalo u podrumu "Varteksa", Dječjem vrtiću, starom Vatrogasnom domu, Narodnom sveučilištu ili privatnim kućama. Financijskom pomoći mnogih tvrtki i organizacija izrađene su podravske nošnje, a dijelovi nošnji prikupljeni su po selima ludbreške Podravine. Prvi nastup održan je 3. listopada, povodom Dana Općine, a prikladan program su činila partizanska i narodna kola. Do kraja godine udvostručen je broj članova, a sljedeće godine u Društvu ih je već 79. Osniva se tamburaška sekcija te ženski zbor. KUD napokon dobiva vlastitu prostoriju, nabavlja nove nošnje te instrumente za tamburašku sekciju. O radu ludbreškog KUD-a pročulo se i van tadašnje Općine pa slijede pozivi najprije iz obližnjih mjesta, a poslije i iz udaljenijih poput Korenice, slovenskog Tržiča, austrijskih Radiša. KUD "Anka Ošpuh" postaje nezaobilazni sudionik proslava svih važnijih praznika ili obljetnica, stoga se radu priključuje sve veći broj članova iz Ludbrega i okolnih sela. U osamdesetima KUD "Anka Ošpuh" započinje suradnju sa RKUD-om "Nikola Tesla" iz Zagreba te KUD-om IPM "Vuk Karadžić" iz Beograda što je rezultiralo bratimljenjem društava, a svake bi se godine održavali tradicionalni bratski susreti u drugom mjestu. Gostovanja u drugim mjestima te domaćinstva raznih susreta bitno je utjecalo na broj i strukturu članstva KUD-a. Društvu se priključuje sve veći broj djece, zbog čega se stvara dječja folklorna sekcija. Mladi u postojećim sekcijama potiču na osnivanje ritmičke grupe koja bi obrađivala plesove modernog glazbenog profila. Potrebno je napomenuti da je danas ritmička grupa najbrojnija sekcija KUD-a. Šezdesetak djece u svom repertoaru ima trideset plesnih točaka te 5 scensko-plesnih priča. |
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Rss
